Nazad

Maskirani linkovi: Kako ih prepoznati pre nego što bude kasno?

Fišing je jedan od najefikasnijih i najstarijih trikova u arsenalu sajber kriminalaca. Temelji se na socijalnom inženjeringu i prevari, iako su napori masovni, čak i ako mali broj žrtava nasede, napadači mogu ostvariti značajnu korist. Kako tehnologija napreduje, tako i sajber bezbednost, ali i napadi postaju kompleksniji. Jedna od sve učestalijih taktika jeste maskiranje URL‑ova, što otežava prepoznavanje malicioznih linkova kako korisnicima, tako i zaštitnim alatima.

Fišing putem linkova

Uprkos širenju fišinga putem SMS‑a („smishing“), QR kodova („quishing“) i društvenih mreža, e‑mail adresa ostaje vodeći kanal za napade. Prema podacima, 58 % fišing mejlova sadrži maliciozni link, dok se dodatnih 24 % oslanja na priloge.

Fišing linkovi se koriste u različite svrhe, a ovo su neke od njih:

  • Lažne stranice koje imitiraju banke, e-mail servise (npr. Gmail, Outlook) ili platforme za plaćanje
  • Prevara sa finansijskim transakcijama
  • Prikupljanje ličnih podataka (ime, JMBG, adresa)
  • Distribucija malvera

Šta je maskiranje URL‑ova?

Legitimne organizacije koriste skraćene URL-ove za lakšu distribuciju sadržaja. Međutim, sajber kriminalci preuzimaju istu tehniku kako bi prikrili pravu destinaciju svojih malicioznih linkova. Maskirani link može izgledati legitimno, ali preusmerava korisnika kroz više redirekcija na lažni fišing sajt. Napadači čak koriste tehnike poput XSS ranjivosti za skrivanje istinskog cilja.

Važno je razumeti da maskirani linkovi često nisu samo obmanjujući – oni su istovremeno i maliciozni. Njihova svrha nije samo da zavaraju korisnika, već da posete lažne stranice, preuzmu zlonamerni softver ili otkriju poverljive podatke bez znanja korisnika.

Kako prepoznati maskirani ili lažni link?

Bez obzira na nivo tehničkog znanja, svaki korisnik može prepoznati potencijalno opasan link ako zna na šta da obrati pažnju:

Pažljivo pročitajte celu adresu: Napadači često koriste varijacije poznatih adresa:

paypal.com vs. paypa1.com (zamena slova „l“ brojem „1“)

Proverite domen (glavni deo adrese): Bezbedni linkovi imaju jasan, kratak i prepoznatljiv glavni domen. Sve što dolazi pre tačke mora biti ime organizacije, a ne dodatak.

Zadrži miš iznad linka (hover): Na računaru, pre nego što kliknete, zadržite kursor iznad linka i pogledajte adresu koja se prikazuje u donjem levom uglu pregledača. Na mobilnom – dugim pritiskom na link (bez puštanja) možete videti gde vodi.

Ne oslanjajte se samo na katanac (HTTPS): I fišing sajtovi danas mogu imati validan SSL sertifikat. Katanac znači da je veza šifrovana – ne da je bezbedna.

Koristite proveru linka preko alata kao što su:

Virustotal.com – za analizu linkova i fajlova

Urlscan.io – za otkrivanje redirekcija i potencijalno zlonamernih elemenata

Ne klikćite impulsivno: Ako vas neko poziva da „hitno reagujete“, „preuzmete nagradu“ ili „spasite nalog“ klikom – velika je verovatnoća da je to fišing.

Prema studijama, 52 % fišing napada koristi redirekciju putem legitimnih servisa, a istraživanje Abnormal Threat Labs pokazuje 350 % rast fišing prevara kroz lažne servise za deljenje fajlova u 2024. godini, uz male razlike u efikasnosti prevare kod korisnika koji koriste mejl i mobilne aplikacije.

Detekcija i prevencija

Obuka fizičkih korisnika i zaposlenih:
✔️ Ne oslanjati se samo na izgled linka
✔️ Obratiti pažnju na:

  • Neobična obraćanja („Poštovani korisniče“)
  • Generičke ili alarmantne naslove: „Hitno!“, „Sumnjiva aktivnost!“
  • Pravopisne greške i nerealne ponude

Tehnička zaštita:

  • AI/ML sistemi za detekciju (npr. sandbox analiza, link izolacija)
  • DMARC/SPF/DKIM podešavanja za proveru pošiljalaca

Napredne metode filtriranja:

  • Analiza celokupnog linka, ne samo početne adrese
  • Ponovno skeniranje linkova nakon prvobitne validacije
  • Bolje definisana pravila u mejl klijentima i pretraživačima

– Više od 90 % velikih sajber napada započinje fišingom
– Prosečnom korisniku treba samo 21 sekunda da klikne na maliciozni link i 28 sekundi da unese podatke

Maskiranje URL‑ova je primer kako sajber kriminalci koriste iste tehnologije kao i legitimne organizacije – samo za prevaru. Zato je važno da:

  • Edukujete sebe i druge o tome kako izgledaju maskirani linkovi
  • Implementirate alate za proveru i zaštitu (i kao pojedinac i kao organizacija)
  • Razvijete naviku da ne klikćete impulsivno – jer pravi klik može imati pogrešan cilj.

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu.

Tamara Stamenković
Tamara Stamenković
https://tamarastamenkovic.com
Internet je pun informacija, ali malo njih zaista pomaže kada treba doneti odluku ili rešiti konkretan problem. Zato na ovom blogu pišem o temama koje se nalaze na preseku marketinga, tehnologije i poslovanja - kroz iskustva iz prakse, korisne uvide i sadržaj koji ostaje relevantan i nakon što prođu trendovi.